Neracionalna upotreba antibiotika širom svijeta predstavlja jedan od glavnih razloga razvoja antimikrobne rezistencije. Antimikrobna rezistencija predstavlja značajnu prijetnju globalnom zdravlju. Racionalna upotreba lijekova prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije znači primjena pravog lijeka, za pravu indikaciju, u pravoj dozi kroz određeni vremenski period. Antimikrobna rezistencija (AMR) je sposobnost mikroorganizama da razviju otpornost na antimikrobne lijekove koji su se do sada koristili u liječenju infekcija koje uzrokuju takvi mikroorganizmi. Posebna pozornost se posvećuje upravo bakterijskoj rezistenciji. Bakterije razvijaju otpornost na antibiotike kroz različite mehanizme, kao što su promjene u metabolizmu i zaštiti stanica, kako bi izbjegle uništavanje. Ako ne djelujemo odmah, antimikrobna rezistencija u budućnosti bi mogla ugroziti liječenje brojnih danas izlječivih bolesti. Rezistencija je uzrok 700 000 smrti godišnje u svijetu, no predviđa se da će ta brojka narasti na 10 milijuna do 2050. ukoliko se ne poduzmu odgovarajuće mjere opreza. Istraživanje provedeno 2016. godine u Europi pokazalo je zabrinjavajuće statistike o upotrebi antibiotika među Europljanima: 34% ih je barem jednom uzimalo antibiotik, 57% ne zna da antibiotici ne djeluju protiv virusa, a 44 % nije svjesno da antibiotici nisu učinkoviti u liječenju prehlade i gripe. Većina misli kako oni sami upotrebom antibiotika ne doprinose razvoju antimikrobne rezistencije. Zloupotreba antibiotika, uključujući kupovinu bez recepta, doprinijela je razvoju antimikrobne rezistencije te je regulacija prodaje antibiotika bez recepta u ljekarnama danas stroga.
Što treba znati o antibioticima?
Zdravstveni stručnjaci već godinama upozoravaju na opasnost antimikrobne rezistencije i potiču zdravstvene vlasti na poduzimanje akcija. Jedna od najčešćih i potpuno neopravdanih primjena antibiotika je njihova upotreba kod prehlade. Važno je znati da prehladu uzrokuju virusi na koje antibiotici uopće ne djeluju. Simptomi prehlade poput curenja iz nosa, vrućice, grlobolje i kašlja obično se liječe ublažavanjem simptoma, a ne antibioticima.
Ključni čimbenici koje moramo znati o antibioticima su te da akutne infekcije gornjeg respiratornog sustava uzrokuju u 50% slučajeva upravo virusi, stoga je upotreba antibiotika u tom slučaju nepotrebna.
Bitni čimbenici na koje moramo obratiti pozornost pri uzimanju antibiotika.
- Antibiotici se uzimaju uvijek u isto vrijeme, u propisanoj dozi i određeni broj dana.
- Antibiotik treba uzeti uvijek samo na preporuku liječnika. Ako vam liječnik nije propisao
antibiotik, to znači da vam nije potreban. - Antibiotik se mora podići u ljekarni u roku tri dana od posjeta liječniku.
- Ukoliko ste zaboravili popiti lijek na vrijeme, uzmite ga što je prije moguće.
- Ako ste zaboravili popit antibiotik jedan dan, nemojte uzimati duplu dozu za idući dan, nego
samo produžite uzimanje antibiotika na još jedan dan. - Antibiotici mogu uzrokovati nuspojave poput proljeva, mučnine, osipa i alergijskih reakcija.
Ukoliko primijetite bilo kakve nuspojave, obavijestite svog liječnika. - Zapamtite da se antibioticima ne liječe prehlada i gripa, niti svaka grlobolja.
- Bitna stvar za zapamtiti je da se antibiotikom ne snižava tjelesna temperatura.
- Zaštitite se od infekcije pranjem ruku i pravilnom higijenom, izbjegavajte kontakt sa
bolesnim osobama.
Dužni ste upozoriti liječnika ili ljekarnika o sljedećim situacijama:
- Alergija na određeni antibiotik: Važno je izbjegavati antibiotike na koje ste alergični kako
biste spriječili potencijalno opasne reakcije. - Trudnoća ili dojenje novorođenčeta: Neke vrste antibiotika mogu biti sigurne za trudnice i
dojilje, dok druge mogu biti štetne za dijete. - Terapija drugim lijekovima: Moguće su interakcije između antibiotika i drugih lijekova
koje uzimate, što može utjecati na njihovu sigurnost ili učinkovitost. - Kronične bolesti ili oštećenje jetre i bubrega: Antibiotici se mogu metabolizirati putem
jetre ili izlučivati putem bubrega, stoga je važno prilagoditi dozu ili izabrati odgovarajući
antibiotik ako imate oštećenu funkciju jetre ili bubrega. - Upotreba oralne kontracepcije: Neke vrste antibiotika mogu smanjivati učinkovitost oralne
kontracepcije, stoga je važno konzultirati se s liječnikom ili ljekarnikom kako bi se razmotrile
alternative ili dodatne mjere zaštite.
Javnozdravstvene kampanje u borbi protiv antimikrobne rezistencije nisu još uvijek dovoljno aktivne, snažne i motivirajuće. Smatra se kako bi se 27 000 smrti godišnje moglo prevenirati kroz nadzor antimikrobne potrošnje, poboljšanje higijenskih i životnih uvjeta, kampanja kroz medije i razvoj bržih dijagnostičkih testova.
Mjere za sprječavanje antimikrobne rezistencije su pravodobn adekvatna edukacija općeg stanovništva i zdravstvenih djelatnika, sprječavanje samomedikacije antibioticima te ulaganje u istraživanje produkcije novih antibiotika inovativnih mehanizama djelovanja.
Liječnici i ljekarnici imaju važnu ulogu u edukaciji pacijenata o pravilnoj upotrebi antibiotika. Kroz rad u ljekarni, često se susrećemo s nezadovoljstvom ukoliko liječnik ne propiše antibiotik pacijentu. Oni su stručnjaci koji mogu pružiti potrebne informacije o tome kada je antibiotik potreban, kako ga pravilno uzimati i koje su moguće nuspojave. Pacijenti bi trebali vjerovati svojim zdravstvenim savjetnicima i surađivati s njima kako bi zajedno osigurali najbolji mogući tretman. Svjesnost građana o mogućoj štetnosti neopravdane primjene antimikrobnih lijekova i promicanje zdravih načina života može dovesti do mnoge bolje kontrole širenja otpornih sojeva mikroorganizama te sprječavanja infekcija koje uzrokuju.
Kroz suradnju između pacijenata, liječnika i ljekarnika te podizanjem svijesti o važnosti racionalne upotrebe antibiotika, možemo zajednički doprinijeti boljoj kontroli širenja antimikrobne rezistencije i očuvanju zdravlja cijele zajednice.