Tijekom 20. stoljeća, hripavac je bio vodeći uzrok smrti kod djece, no i danas predstavlja velik javnozdravstveni problem koji se javlja ciklički, a epidemije buknu svakih nekoliko godina. U Bosni i Hercegovini, primijećen je rastući trend oboljelih od hripavca, što je najveći porast u posljednjih 40 godina. Ovo može biti posljedica nekoliko faktora, uključujući nedovoljnu pokrivenost cijepljenjem, slabu svijest o važnosti cijepljenja ili promjene u epidemiološkim uvjetima. Hripavac, naime, ima izuzetno visoku reproduktivnu stopu – jedna osoba može zaraziti do 16 osoba.
Hripavac je akutna zarazna bolest dišnog sustava koja je uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis. Glavna karakteristika bolesti je intenzivan i žestok kašalj koji može biti dugotrajan i težak, često praćen poteškoćama s disanjem. Prenosi se kapljičnim putem između dvije osobe koje se nalaze u neposrednoj blizini, kašljanjem i kihanjem najčešće. Inkubacijski period hripavca obično traje 7 do 10 dana, ali može biti i duži. Tijekom inkubacije, osoba može biti zaražena, unatoč tome što još nema nikakve simptome. Posebno zabrinjavajuća je klinička slika hripavca kod novorođenčadi i dojenčadi, kod kojih bolest može imati teži tijek i može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su upala pluća, konvulzije ili čak smrt.
Tijek bolesti se može podijeliti u tri faze:
- Prva faza (kataralna faza) – oboljela osoba je iznimno zarazna, a primjećuje se začepljen nos, privremeni kašalj, blago povišena temperatura i otežano disanje. Prva faza bolesti može trajati od jednog dana do čak dva tjedna.
- Druga faza (paroksizmalna faza) – primjetni su učestali napadaji kašlja, posebno noću, koje prati otežano disanje i gušenje. Intenzitet kašlja može izazvati bol u prsima i tjerati na povraćanje. Obično traje od jednog do deset dana.
- Treća faza (rekonvalescentna faza) – u trećoj fazi dolazi do postupnog poboljšanja stanja i oporavka. Tijekom ovog razdoblja, kašalj se postupno smiruje, a cijeli proces oporavka može potrajati nekoliko tjedana pa čak i mjeseci.
KADA KONTAKTIRATI LIJEČNIKA?
S obzirom da se hripavac brzo širi, ukoliko posumnjate da vi ili vaše dijete imate hripavac ili ste bili u kontaktu sa zaraženom osobom, bez odlaganja kontaktirajte liječnika.
Posebno je važno potražiti liječničku pomoć ako vaše dijete:
– Ima visoku temperaturu
– Povraća gust sadržaj nakon kašlja
– Ispušta hripajući zvuk
– Pokazuje znakove dehidracije i ne želi jesti
– Ako prestane disati, poplavi ili dobije napadaj
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA HRIPAVAC?
Dijagnoza hripavca često se postavlja na temelju kliničke slike, posebice karakterističnog paroksizmalnog kašlja. Laboratorijski test na hripavac ima ključnu ulogu u potvrđivanju bakterije Bordetella pertrussis i pravodobnoj dijagnozi. U pitanju je uzimanje brisa nosa ili grla. Osim laboratorijskim testom, moguće je hripavac dijagnosticirati i krvnom pretragom na prisutnost specifičnih protutijela. Pravodobna dijagnoza je ključna za primjenu odgovarajućeg liječenja i zaštite drugih osoba u bliskom kontaktu s oboljelim.
LIJEČENJE HRIPAVCA
Hripavac liječimo antibioticima kako bi se smanjila težina bolesti i spriječile komplikacije. Rano liječenje bolesti može biti ključno za uspješno suzbijanje bolesti i smanjenja širenja bolesti. Da bi se oboljelima olakšalo disanje, važno je redovito prozračivati prostorije i održavati dovoljnu vlažnost zraka u prostorijama u kojim borave. Vlažnost dišnih puteva dobro je održavati upotrebom inhalatora i izotoničnih sterilnih otopina morske vode. Ukoliko je kašalj jako intenzivan, ukoliko je prisutna povišena tjelesna temperatura , moguća je dehidracija organizma. Možemo je spriječiti unošenjem manjih količina tekućine tijekom dana (voda, čaj).
Hripavac je bolest koja se može spriječiti cijepljenjem. Provodi se u pet faza do šeste godine života. Redovitim cijepljenjem postiže se kolektivni imunitet u zajednici, što pomaže u zaštiti osjetljivih skupina poput novorođenčadi koja još nisu primila sva potrebna cjepiva. Kako bi se suzbio rastući trend hripavca u Bosni i Hercegovini, važno je provoditi edukaciju o važnosti cijepljenja, osigurati pristup cjepivu svim dijelovima populacije te jačati sustav praćenja i reagiranja na epidemije.